Jubileji

Biskup Jezerinac na 60. obljetnici redovničkih zavjeta i blagdanu Bezgrešne

Biskup Jezerinac na 60. obljetnici redovničkih zavjeta i blagdanu Bezgrešne

Biskup Jezerinac na 60. obljetnici redovničkih zavjeta i blagdanu Bezgrešne

Na svetkovinu Bezgrešnog začeća BDM, u samostanskoj kapeli karmelićanki Božanskog Srca Isusova na Vrhovcu u Zagrebu u srijedu, 8. prosinca 2010. misno slavlje predvodio je vojni ordinarij Juraj Jezerinac u koncelebraciji s don Antonom Šuljićem i vlč. Josipom Đuranom. Svečanost je bila tim veća, jer su dvije sestre Antonija Brebrić i Magdalena Pajnić obilježile 60. obljetnicu redovničkih zavjeta. Misno slavlje predvodio je vojni ordinarij Juraj Jezerinac u koncelebraciji s don Antonom Šuljićem i vlč. Josipom Đuranom.

U prigodnoj homiliji biskup se prisjetio, kako je kad je kao hrvatski dušobrižnik došao u Kanadu bio upoznat s činjenicom kako u neposrednoj blizini hrvatske župe u Missisaugi djeluju i rade hrvatske karmelićanke Božanskog Srca Isusova, među kojima je bila i današnja svečarica s. Antonija. Bio sam svjedokom s kakvom su pažnjom i ljubavlju pristupale slabima i nemoćnima. U razgovoru s ljudima koji su boravili u domu bilo mi je drago čuti, s koliko pažnje i ljubavi rade naše sestre, rekao je biskup.

Slaveći danas 60. obljetnicu nesebičnog služenja sestara nameće nam se spontano pitanje redovničkog zvanja. Svi smo mi djeca nebeskog Oca. Mogli bismo s pravom reći da smo božanskog porijekla. Bog nas je preko roditelja pozvao u život. Stvorio nas je na sliku svoga Sina, koji je savršena slika Očeva.

Stvorivši tako čovjeka nije ga prepustio slijepoj sudbini nego ga i dalje vodi i brine se o njemu kako bi postao sve savršenija slika njegova Sina. Tako svetim krštenjem postajemo sinovi i kćeri Božje. Duh Sveti je onaj koji pretvara krštenike u sinove i kćeri Božje. Stoga su svi vjernici bilo kojega staleža pozvani truditi se oko usavršavanja kršćanskog života i savršene ljubavi. Poziv na svetost ima svoje korijene u krštenju i produbljuje se i širi kroz sakramente, posebno u euharistiji, podsjetio je biskup, te istaknuo kako su svi kršćani pozvani na svetost. No, Bog u svojoj ljubavi poziva mladiće i djevojke u svećenički i redovnički stalež da se još više posvete i da mu posluže u širenju kraljevstva Božjega. Redovnički je život iznad svega jedan način življenja kršćanske egzistencije, koja teži prema svojoj naravnoj svrsi, a to je svetost. To je posebni način življenja s Bogom, Isusom Kristom, kako bi se Isusov život što vjernije uprisutnio u nama i po nama u Crkvi i u svijetu, istaknuo je.

Osvrćući se na karizmu karmelićanki, istaknuo je kako ova redovnička zajednica vuče svoje duhovne korijene iz velikog duhovnog pokreta koji je nastao na gori Karmelu početkom XII. stojeća s glavnim obilježjima ljubav prema Božjoj riječi, ljubav prema molitvenom odnosu s Bogom, ljubav prema mjestima na kojima mogu susresti Boga (sveta mjesta); vaš povijesni nastanak po vašoj utemeljiteljici blaženoj Mariji Tereziji Tauscher ima jasnu poruku: ljubiti svijet Kristovim srcem u vremenu velike pustoši ljubavi. No, da bismo mogli ljubiti svijet Kristovim srcem ne smijemo zaboraviti na molitvu. Sam Isus Krist, koji vas je pozvao na ovakav način života svaki dan vas okuplja da s vama razgovara, da vas po molitvi i svetoj misi učvršćuje. Vi ste kao Karmelićanke ukorijenjene već 91 godinu u hrvatskom narodu, čije su odlike bogoljubnost i osjetljivost za čovjeka u Marijinom duhu, osobito Marije iz Kane Galilejske: svojstvo vam je jednostavnost i vedra poniznost: vaša veličina sva je u Bogu; znadete promicati i cijeniti vrijednosti vjere koja ne bježi od ljubavi, a ljubav živite pokazujući snagu nade, rekao je na kraju homilije biskup Jezerinac, te još jednom slavljenicama čestitao visoki jubilej.

Nakon Vjerovanja, sestre jubilarne obnovile su svoje svećane zavjete, a potom su i sve prisutne sestre obnovile zavjete.

Nakon mise pročitane su pjesme koje su o svom jubileju napisale sestre, a potom im je čestitku u ime odsutne provincijalne poglavarice s. Anastazije Vejić izrekla njena zamjenica s. Anita Maleš. S. Vejić trenutno se nalazi u Brazilu gdje se ovih dana obilježava 10. obljetnica osamostaljenja tamošnje provincije koja je nastala zahvaljujući djelovanju hrvatskih karmelićanki koje su u Brazil došle prije 30 godina.

S. Maleš zahvalila je biskupu Jezerincu na dolasku. Njemu je to inače bio drugi pohod karmelićankama, no prvi puta kao vojnom ordinariju.

Nama je radost što vas možemo pozdraviti. Hvala vam što ste danas s nama, i što ste uveličali ovo naše slavlje predvođenjem euharistije. Hvala za lijepe i poticajne misli. Hvala što stojile kao stup utvrde, kao znak pravovjernosti istine u ovom vremenu nesigurnosti i istrebljivanja istine, dikatature relativizma. Hvala što ste svjetionik na uzburkanom moru sadašnjeg trenutka. Vaša moralna čvrstina, sigurni stav i nepotkupljivost mnogima je putokaz i orijentir. Preuzvišeni, posebno Vam zahvaljujemo što ste svojom prisutnošću i izgovorenim riječima nama danas pokazali vrijednost, veličinu i uzvišenost redovničke posvete i pripadnosti Kristu.

Posebno ste istaknuli veličinu dara i poslanja naših slavljenica s. Antonije i s. Magdalene, koje su kroz 60 godine vjernosti i revnosti bile u službi Boga i Crkve i ugrađivale se u Karmel Božanskog Srca Isusova, rekla je s.

Maleš, te sestrama jubilarkama zahvalila za primjer života, nesebičnosti, radosti i zajedništva, rekla je s. Maleš.

Homilija vojnog ordinarija

Poštovane sestre!
Kada sam kao svećenik došao Kanadu upozorili su me svećenici da u neposrednoj blizini hrvatske župe u Missisaugi djeluju i rade naše sestre Karmelićanke Božanskog Srca Isusova, među njima i današnja svečarica sestra Antonija. Bio sam svjedokom s kakvom su pažnjom i ljubavlju pristupale slabima i nemoćnima. U razgovoru s ljudima koji su boravili u domu bilo mi je drago čuti, s koliko pažnje i ljubavi rade naše sestre.

Nisam tada ni slutio da ću imati radost i čast slaviti 60. jubilej redovništva sestre Antonije ovdje na Vrhovcu. Stoga zahvaljujemo prije svega dragom Bogu od koga dolazi svako dobro i majci Mariji kojoj su se rado utjecale u svojim molitvama za pomoć u ustrajnost i vjernosti Božanskom Srcu Isusovom.

Slaveći danas 60. obljetnicu nesebičnog služenja sestre Antonije nameće nam se spontano pitanje redovničkog zvanja.

Svi smo mi djeca nebeskog Oca. Mogli bismo s pravom reći da smo božanskog porijekla. Uzalud bi naši roditelji željeli da se rodimo mi ili netko drugi da to Gospodin u svojoj ljubavi nije želio. Bog nas je preko roditelja pozvao u život. Stvorio nas je na sliku svoga Sina, koji je savršena slika Očeva.

Stvorivši tako čovjeka nije ga prepustio slijepoj sudbini nego ga i dalje vodi i brine se o njemu kako bi postao sve savršenija slika njegova Sina. Tako svetim krštenjem postajemo sinovi i kćeri Božje.

Duh Sveti je onaj koji pretvara krštenike u sinove i kćeri Božje. Stoga su svi vjernici bilo kojega staleža pozvani truditi se oko usavršavanja kršćanskog života i savršene ljubavi. Poziv na svetost ima svoje korijene u krštenju i produbljuje se i širi kroz sakramente, posebno u euharistiji.

Apostol Pavao u 2. čitanju današnje Sv Mise u čast Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije ne prestaje poticati kršćane da žive kao što se pristoji svetima (Ef 5,3). Štoviše, ushićen pred velikim Božjim zahvatom u našem životu kliče od radosti: „Blagoslovljen Bog i Otac Gospodina našega Isusa Krista, on koji nas blagoslovi svakim blagoslovom duhovnim u nebesima, u Kristu“ (Ef 1,3). I nastavlja: „Tako: u njemu nas sebi izabra prije postanka svijeta da budemo sveti i bez mane pred njim“ (Ef 1,4).

Dakle, svi su kršćani pozvani na svetost. No, Bog u svojoj ljubavi poziva mladiće i djevojke u svećenički i redovnički stalež da se još više posvete i da mu posluže u širenju kraljevstva Božjega.

Vi ste redovnice. Redovnički je život iznad svega jedan način življenja kršćanske egzistencije, koja teži prema svojoj naravnoj svrsi, a to je svetost. To je posebni način življenja s Bogom, Isusom Kristom, kako bi se Isusov život što vjernije uprisutnio u nama i po nama u Crkvi i u svijetu.

Redovnički pak zavjeti su zapravo posljedica jednog poziva i odgovora koji nije ništa drugo nego isključivo darivanje samoga sebe u svim konkretnim situacijama.

II vatikanski sabor u „Lumen gentium“ kaže da redovnički poziv, dakle i sestre pripadaju samoj biti Crkve, utoliko koliko svojom egzistencijom govore tko je Bog za sve nas i kakav nas život čeka u vječnosti; vi ste odlični pokazatelji ispravnog hoda Crkve.

Vi ste sestre Karmelićanke u odnosu na druge redovničke zajednice. Vi vučete svoje duhovne korijene iz velikog duhovnog pokreta koji je nastao na gori Karmelu početkom XII. stojeća s glavnim obilježjima: ljubav prema Božjoj riječi, ljubav prema molitvenom odnosu s Bogom, ljubav prema mjestima na kojima mogu susresti Boga (sveta mjesta); vaš povijesni nastanak po vašoj utemeljiteljici blaženoj Mariji Tereziji Tauscher ima jasnu poruku: ljubiti svijet Kristovim srcem u vremenu velike pustoši ljubavi:

Da bismo mogli ljubiti svijet Kristovim srcem ne smijemo zaboraviti na molitvu Sam Isus Krist, koji vas je pozvao na ovakav način života svaki dan vas okuplja da s vama razgovara, da vas po molitvi i Sv. Misi učvršćuje. Često dolazimo u situaciju da nemamo vremena za molitvu: to je uvijek na štetu našeg osobnog i zajedničkog duhovnog života. Svi crkveni dokumenti o redovničkom životu inzistiraju na tome da redovnička zajednica mora biti budna uzeti sebi dovoljno vremena za kvalitetno svoje življenje, za svoj molitveni život. Molitva je privilegirano vrijeme kada se sastajemo s Bogom kako bi u nama mogao djelovati. Molitva je najsigurnija snaga duhovnog života koja je u stanju promijeniti život pojedinaca, kao i život zajednice. Molitva će vas voditi sve savršenijem zajedništvu na koje ste pozvane. A redovnički život je prije svega u službi Crkve.

Papa Pavao VI u jednom je svom nagovoru l971. godine sažeo redovnički život u 4 točke:

Prvo: Izbor Krista i Boga uz stalno nastojanje oko dubljeg upoznavanja živoga Boga te uspostavljanje zajedništva i razgovora s njim.

Drugo: Javno zavjetovanje Evanđeoskih savjeta, t. herojsko i oslobađajuće odricanje o d svake zapreke u korist isključive prednosti ljubavi.

Treće : Izbor jedne sestrinske zajednice koju na ovom Božjem putu vodi ista Karizma preko izvrsnog i nadahnutog vođe (Utemeljitelj)
Četvrto: Potpuno sebedarje u službi Bogu i potrebama drugih da se na taj način u Crkvi izgradi stvarna predodžba Krista koji slavi Oca, pomažući u svim potrebama čovječanstva“.

Razmišljajući o Papinoj 4 točki tu posebno prepoznajemo vas kao zajednicu sestara Karmelićanki Božanskog Srca Isusova: svoj identitet vidite u istovjetnosti onih osjećaja koje nosi srce našeg Spasitelja: odanost Ocu; biti sav za druge, spašavajući ljude ljubeći ih i žrtvujući se za njih: ne praviti nikakvu razliku među ljudima; dovoljno je prepoznati da vas trebaju. To sam posebno doživio u Kanadi, kad sam bio u posjeti našim sestrama koje su radile u domu s nemoćnima i starim ljudima, kako vam rekoh.

Drage sestre!
Vi ste kao Karmelićanke ukorijenjene već 91 godinu u Hrvatskon narodu, čije su odlike bogoljubnost i osjetljivost za čovjeka u Marijinom duhu, osobito Marije iz Kane Galilejske: svojstvo vam je jednostavnost i vedra poniznost: vaša veličina sva je u Bogu; znadete promicati i cijeniti vrijednosti vjere koja ne bježi od ljubavi, a ljubav živite pokazujući snagu nade.

I dok čestitamo sestri Antoniji na 60. godina njezinog nesebičnog služenja, zahvaljujemo prije svega dragom Bogu, koji je po njoj i po vama učinio velike stvari.

Molimo Gospodina da i dalje idete putem svoje karizme: time ćete pomoći svima nama u Crkvi i svijetu da budemo autentični ljudi i Kristovo lice po kojemu će današnji čovjek prepoznati Boga- ljubav i tako se približiti svome spasenju.
Vaša zajednica posebno štuje Blaženu Djevicu Mariju, čiji blagdan danas slavimo i uzela ju je za svoju majku i uzor duhovnoga života. Neka vam svima bude i dalje uzorom i zaštitnicom vašom i vaše redovničke zajednice. Sestri Antoniji još jednom čestitamo i zahvaljujemo na svemu što je učinila tijekom svog redovničkog života. Amen.

Preuzeto s: www.vojni-ordinarijat.hr

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

1 × 3 =

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>

Current month ye@r day *