10.3.2026.
U ovo korizmeno vrijeme uvijek se odlučujemo za neki oblik pokore, odricanja ili mrtvljenja. Ukoliko želimo, od Male Terezije možemo naučiti jedan specifični oblik pokore koji je ona s velikim uspjehom prakticirala, a koji s pravom možemo nazvati opasnim. Ušavši u Karmel s 15 godina, Mala je Terezija osjećala sklonost prema raznim pokorama, no kako nije imala propisanu dob, bez posebnog dopuštenja nije smjela sudjelovati niti u onim pokorničkim činima koji su za ostale bili obavezni. I kad je molila dopuštenje, često je dobivala negativan odgovor. Tako je razvila je svoj stil pokorničkog života. Upute za svoje opasne pokore našla je u Evanđelju. Upravo u Evanđelju koje ju je zaokupljalo tijekom svakodnevnog razmatranja otkrivala je „uvijek nova rasvjetljenja, skrivene i tajanstvene misli“. Osobito se trudila živjeti Isusovu Novu zapovijed primjenjujući je na bezbroj načina u svakodnevnom životu. Tako se trudila biti pozorna na svaku priliku da učini kome kakvu malu uslugu,…
9.3.2026.
Maloj su Tereziji dodijeljene mnoge titule: ona je svetica, naučiteljica Crkve, zaštitnica misija, a 2023. godine dodijeljena joj je i titula „osobe svjetske baštineˮ, kojom svake druge godine UNESCO odaje priznanje osobama koje su, svaka na svoj način i u svoje vrijeme, ostavile dubok trag u društvu promičući vrijednosti čovječanstva u službi mira. Mala Terezija, kao i ostale osobe svjetske baštine, tu je titulu mogla dobiti samo zato što joj je bio poklonjen život i što su se u njezino odrastanje utkali utjecaji mnogih ljudi koji nisu znali s kako važnom osobom za čovječanstvo imaju posla. Rođena je kao deveto i posljednje dijete Ljudevita i Azelije Martin, no da bi svi oni uopće mogli doći na svijet, Bog je morao pomrsiti životne planove njezinih roditelja. I Ljudevit i Azelija sanjali su ne o tome da sklope brak, nego da posvete svoj život Bogu u redovništvu. Želja da Njemu posvete svoj…
8.3.2026.
U tišini smo pozvani zastati i osluhnuti svoje srce: komu ili čemu smo najdublje privrženi? Privržen znači uvijek vjeran, odan. Privrženost je, dakle, duboka povezanost srca, ona koja ne sputava, nego oslobađa. Kršćanska privrženost ne znači zatvaranje u sebe ili posesivnu ljubav, nego potpuno povjerenje koje se rađa iz odnosa s Bogom. Prava privrženost započinje u Bogu i kroz Boga se prelijeva u obitelj. Sveti supružnici Azelija i Ljudevit Martin svjedoče da ljubav prema Bogu ne umanjuje bračnu i roditeljsku ljubav, nego je pročišćuje, učvršćuje i daje joj vječnost. U njihovu zajedničkom životu jasno se vidi da prava privrženost Bogu čovjeka ne udaljava od obitelji, nego je čini mjestom rasta u svetosti. U pismima sabranima u knjizi Istinska ljubav otkrivamo supružnike koji su Boga stavili u središte svakodnevice. Njihova privrženost Bogu bila je izvor njihove međusobne vjernosti, strpljivosti i nježnosti. U svakodnevici obitelji Martin privrženost se očitovala u prihvaćanju križa, ustrajnosti i…
7.3.2026.
Zamolio me 2007. godine o. Vjenceslav Mihetec da u sklopu molitvenog svibnja u Remetama na temelju knjige Povijest jedne duše napišem jednu kratku životnu pripovijest, povezujući iskustvo svete obitelji Martin i naše obitelji. Moja supruga i ja imali smo tada četvero maloljetne djece u dobi od 10 do 16 godina. Pisao sam tada dosta o odnosu očeve „Male kraljice“ sv. Male Terezije i njezina Kralja, oca Ljudevita. Ostavši rano bez majke na očevoj nježnosti ona je izgradila svoj nježni odnos s Ocem nebeskim. On je dobro poznavao njezinu dušu i kada je procijenio da je sazrela u svim njezinim nastojanjima ju je svesrdno podržavao! Čak se zauzeo kod biskupa da kao maloljetna Terezija uđe u klauzuru u Karmelu. Pisao sam tada o molitvenom životu obitelji Martin, zavideći im na miru koji su imali bez televizije i interneta, bez videoigara rabijatna sadržaja i kako se, poput njih, trudimo u našoj obitelji imati vrijeme…
6.3.2026.
Kako može biti velika i čista majčina ljubav vidimo u pismima svete Zelije Martin. Biološki je određeno da majka skrbi za dobrobit svoje djece, da se brine o njima, da ih hrani i njeguje. Brinuti o dušama djece sveta je dužnost oba roditelja, a majke na poseban način. Čuvati ljepotu i čistoću dječjeg srca te usaditi duhovnost kao sastavni i najvažniji dio života zadaća je koja traži i rast samih roditelja u duhovnosti. Poznato je koliko je rana dječja dob važna za usađivanje trajnih ljudskih vrijednosti, no jednako je tako potrebno od najranije dobi dijete učiti duhovnosti te se brinuti ne samo o tjelesnoj dobrobiti, već i o duhovnoj. Majka sv. Male Terezije posebno je bila osjetljiva na odgoj svojih kćeri upravo na području duhovnosti. Iz njezinih pisama može se iščitati stalna budnost jedne majke kako bi djeca ostala na pravom putu, bili istinski vjernici i dobri ljudi. Iz primjera…
5.3.2026.
Trpljenje gotovo nikada ne priželjkujemo. Štoviše, želimo da nas mimoiđe u širokom luku, ako je ikako moguće. Bolest, neimaština, nesretni slučajevi u obitelji često su shvaćeni kao Božja kazna za zloću i grijehe. Prilikom čestitanja najčešće želje su: ,,Zdravlje, samo zdravlje ti želim! To je najvažnije! Za drugo je lako. Ako ima zdravlja, svega drugog će biti.” Naravno da je zdravlje dobro. Smijemo ga željeti i od dragog Boga za njega moliti. Nema ništa krivo i ništa loše u tome, ali i zdrav čovjek može biti nesretan, može činiti zlo sebi i drugima, može zalutati, izgubiti se, uništiti svoj život. Tko bi se sjetio poželjeti mudrost, razboritost, strpljivost, poučljivost poticajima Duha Svetoga, ustrajnost u dobru, bez obzira na okolnosti, na postupke i mišljenja drugih. Sveta Zelija, mama sv. Male Terezije, nakon što je saznala da boluje od zloćudne bolesti, piše svojoj šogorici: ,,Noću mi je teško zaspati kada razmišljam o…
4.3.2026.
Malo je govorila, puno je radila. Potrebe drugih uvijek su joj bile važnije od njezinih potreba. Primjećivala je umor i poteškoće bližnjih, a na svoje se nije obazirala. Samo ih je nosila i hodala naprijed. Željela bih i ja uvijek biti snažna, budna i potpuno otvorena za Božje poticaje, uvijek, bez izuzetka biti poslušna Njegovoj volji, puna razumijevanja i suosjećanja. Često mi to ne uspijeva. Tada sam ljuta na sebe. Teže mi je sebi oprostiti grijeh, propust ili pogrešku, nego drugima. Blažena Djevice, nebeska Majko moja, Majko naša, molim Te, budi mi, budi nam blizu. Tvoja je blizina ljekovita. Ti koja si s Josipom i Isusom živjela u neimaštini, ali u slozi, sebedarju, nesebičnosti i povjerenju, učiš nas kako se živi evanđelje. Majko ljubljena, tvoje je Presveto Srce potpuno ispunjeno Ljubavlju – slatkim Isusom, i željom da svu tvoju djecu grije ista Ljubav i obasjava isto Svjetlo, jer: ,,duša zapaljena Ljubavlju…
3.3.2026.
Djetešce plave kose, što misliš, gdje živi naš dragi Bog? On je svugdje u svijetu On je gore u plavome Nebu. Prema pisanju Terezijine majke, Terezija je voljela ovu pjesmicu i s četiri godine, dok ju je recitirala, izgledala bi poput anđela, a kada bi došla do rečenice – On je gore u plavom Nebu – pogledala bi prema gore. Jako je važno da na primjeru Terezijinog odgoja naučimo kako djeci približiti duhovnost, poučavati ih u ljubavi te im usaditi istinske vrijednosti koje nisu ograničene vremenom. Dječje čisto srce vidi ljepotu koju mi odrasli često previđamo. Ako želimo živjeti punim životom trebamo učiti od djece. Brige i nevažne stvari često puta zaokupe naše misli, a život ,,prolazi pokraj nas”. Ljubav zemaljskog oca sv. Male Terezije bila je presudna za ljubav prema nebeskom Ocu. Koliko je važan upravo obiteljski odgoj i ljubav roditelja treba stalno osvješćivati i učiti na primjeru ove svete obitelji…
2.3.2026.
Odavna smo se nas dvoje upoznali u Remetama 1984. na studentskom i radničkom vjeronauku oko kojeg su se svesrdno trudili o. Vjenceslav Mihetec, o. Zdenko Križić i o. Jakov Mamić. Imali smo najvrsnije učitelje svetosti, ali i Božje i ljudske blizine! Međutim, momak i djevojka postali smo tek pet godina kasnije, nakon međunarodnog Taize susreta mladih na dočeku Nove godine 1989. u Parizu! Baš u Parizu Ivan me osvojio svojom diskrecijom i skromnošću – svoje bi šatorsko krilo dao nama da na njemu sjedimo dok bismo jeli, a on je sam stajao oslonjen o stup i jeo svoj ručak. Prilikom služenja vojnog roka u JNA Ivan je upoznao vojnika fra Jozu Mihaljevića. Taj bosanski franjevac oduševio ga je vjerom i mirnim Isusovim stavom, bliskošću i jednostavnošću da se Ivanov život i stav počeo mijenjati. Još od tih godina Ivan je bio i ostao postojan, miran, redovit u Remetama, a ja sam se kroz…
1.3.2026.
Sveta Mala Terezija u jednoj od svojih najljepših pjesama „Živjeti od ljubavi“ piše ove stihove: Živjeti iz ljubavi ne znači na zemlji razapeti svoj šator na vrhu tabora; to znači popeti se s Isusom na Kalvariju; to znači prepoznati križ kao blago! Isus kaže: „Gdje vam je blago, ondje će vam biti srce!ˮ Njezino srce je bilo pod Isusovim križem. Isus je bio njezino blago jer je voljela križ zato što je Isus bio na njemu. Njezina želja je bila neprestano biti pod križem Isusovim kako bi skupljala božansku rosu koja je kapala iz prečistih Isusovih ruku, ali ona nije skupljala tu božansku rosu za sebe, već da ju prospe po ljudima cijeloga svijeta. Ona piše ocu Bellièru, svome duhovnom bratu, kako će njezine pjesme otkriti nju ne onakvu kakva je, već onakvu kakva bih htjela i morala biti. Znamo da ju cijeli svijet slavi kao jednu od najvećih svetica. U svome životu trudila…